Kulturna baština: Bribirska glavica

Idealne utvrde nadziru okolni prostor - u ovom slučaju od granice plodnih Ravnih kotara i krševite Bukovice do mora, obale i otoka šibenskog arhipelaga pa i onih udaljenijih, idealne utvrde vizualno komuniciraju sa sličnim objektima i sve su idealne utvrde sagrađene na dominantnim, povišenim položajima koje je lako braniti, odnosno izbjeći ukoliko ste potencijalni osvajač.
Sve te preduvjete zadovoljava Bribirska glavica gdje život započinje u prapovijesti i traje do početka 18. stoljeća i koju njezin prvi istraživač Lujo Marun početkom 20. stoljeća naziva "hrvatskom Trojom". Unutar perimetra zidina građenih od prapovijesti do srednjega vijeka razvijalo se naselje koje je u svojim najboljim danima imalo površinu od sedamdesetak tisuća četvornih metara i postiglo zavidnu gospodarsku i kulturnu razinu.