Velika putovanja željeznicom po europskom kopnu (8), dokumentarna serija (9/10)

Na svom putovanju željeznicom Michael Portillo stiže u mornaričku luku Brest, sjedište francuske oceanografske flote. Na brodu Pourquoi Pas dugom 107 metara doznaje kako se biolozi mora u istraživačkim podmornicama spuštaju na dubinu od 6000 metara ne bi li proučavali život u morskim dubinama. U kuhinji tradicionalne francuske pekarnice uči kako se priprema omiljena bretonska slastica Kouign-amann, kolač bogat maslacem. Nastojeći bolje upoznati bretonsku kulturu, odlazi u Guingamp, gdje pokušava držati korak s plesnom skupinom koja se priprema za regionalno plesno natjecanje. Na vjetrovitoj sjevernoj obali, glasovitoj po jednoj od najviših plima na svijetu, posjećuje najveći prirodni rezervat u Bretanji, s više od stotinu vrsta ptica. Put ga zatim vodi u Rennes, glavni grad Bretanje, gdje ga kuće s drvenom konstrukcijom i elegantne avenije iz 19. stoljeća potiču na razmišljanje o povijesti ovog grada i skandalu koji ga je potresao na prijelazu u 20. stoljeće. U Gimnaziji Emile Zola saznaje da je 1899. ova škola služila kao vojni sud za drugo suđenje Alfredu Dreyfusu, satniku koji je dvaput nepravedno osuđen za špijunažu u korist Njemačke. Priča o rasizmu, nepravdi, državnom zataškavanju i slobodi medija i u današnje vrijeme zvuči itekako poznato. Michael se novim autonomnim vlakom podzemne željeznice u Rennesu vozi u golemu tvornicu automobila Stellantis, gdje 2100 radnika svakog dana proizvede 400 vozila marki Citroën i Peugeot. Na testnoj stazi pridružuje se inspekciji kontrole kvalitete u vozilu koje je upravo sišlo s proizvodne linije. U povijesnoj, zidinama opasanoj citadeli Saint-Malo Michael otkriva pojedinosti o putovanjima istraživača Jacquesa Cartiera iz 16. stoljeća, koji je u ime Francuske prisvojio Kanadu, te doznaje kako je ovaj poznati pomorac otkrio da "zlato nije sve što sja". Uspinjući se kamenim stubama po veličanstvenom Mont Saint Michelu, Michael razmišlja o povijesti koja se odražava u arhitekturi opatije i njezinoj višestrukoj ulozi kroz stoljeća te otkriva neobičnu priču o rupi u glavi biskupa koji ju je utemeljio.